Panični napadi (panični poremećaj)
Šta je panični napad/poremečaj. Panični napad je iznenadna pojava intenzivnog straha i zabrinutosti u situacijama kada realno nema razloga za tako nešto. Ove emocije su obično praćene fizičkim simptomima kao što su: lupanje srca, nedostatak vazduha, mučnina, znojenje, drhtavica, vrtoglavica, bolovi u grudima.
U proseku 1 osoba u 10 doživljava panične napade i mnogi od njih nauče kako da se s njima nose i bez traženja stručne pomoći. Na žalost, 1 u 50 boluje od teže forme ovog poremečaja koji u velikoj meri negativno utiče na bolesnikovo svakodnevno funkcionisanje.
Ako i vi kojim slučajem prolazite sada kroz ovako nešto možda patite od paničnog poremečaja i pomoglo bi vam saznanje da postoje razne varijante lečenja ovog poremečaja. Ovo podrazumeva: samopomoć, uzimanje lekova i psihološku terapiju.
Lečenje lekovima
Postoji nekoliko grupa lekova kojima se može lečiti ovaj poremečaj. Međutim, kako svaki čovek reaguje specifično/individualno na određeni lek, vaš lekar će možda morati da primeni nekoliko različitih lekova kako bi došao do onoga koji će kod vas najefikasnije delovati.
Antidepresivi se često koriste u paničnom poremečaju jer oni deluju na hemijske procese u mozgu. Na primer, selektivni inhibitori serotonina su antidepresivi koji izazivaju pozitivno raspoloženje time što održavaju nivo serotonina na višem nivou. Ukoliko ovi lekovi nisu efikasni onda se obično preporučuju triciklični antidepresivi. Oni rade na sličan način ali deluju na nivo noradrenalina.
Da bi ovi, gore navedeni lekovi počeli da deluju potrebno je da prođe i do 4 nedelje za koje vreme simptomi bolesti mogu čak i da se pogoršaju. Ipak, treba biti istrajan u uzimanju ovih lekova a vaš lekar će organizovati redovne kontrolne preglede kako bi pratio vaš oporavak. Većina pacijenata treba da uzima ove lekove 6 do 12 meseci pre nego polako počne sa postepenim prestankom tretmana. Čak i kada ste sigurni da ovi lekovi kod vas ne deluju nikada ne smete sami prekinuti terapiju već se morate konsultovati sa vašim lekarem.
Kod ljudi kod kojih se uz panične napade javljaju fizički simptomi kao što su osečaj nedostatka vazduha i lupanje srca mogu od koristi biti tzv.beta blokatori. Oni usporavaju srčani ritam i umanjuju efekat adrenalina na srce u stresnim situacijama.
Psihološki tretman paničnog poremečaja
Ovaj vid lečenja podrazumeva razne forme psihoterapije: savetovanje, kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT) i neurolingvistički program (NLP).
Cilj savetovanja je da identifikuje "okidač" paničnog poremečaja i otkrije uzrok. To može biti neka pojava koja ima svoj koren još u ranom detinjstvu ili neka skorija trauma. Ponekada, samo razgovori sa terapeutom o trenutnim, stresnim životnim situacijama mogu pomoći da se ublaži njihov uticaj i samim tim smanji učestalost i težina paničnih napada.
KBT i NLP se ne fokusiraju na razloge zbog kojih se panični ataci javljaju već na vaše misli i ponašanje koje prate ove atake. KBT i NLP imaju za cilj da vam pomognu da identifikujete negativan misaoni proces i ponašanje kroz koje prolazite za vreme paničnih napada i predlažu vam nova i pozitivna razmišljanja i aktivnosti koja će zameniti ova predhodna.