Sindrom iritabilnih creva i dijeta
Britanska dijetetska asocijacija (BDA) izdala je smernice zasnovane na dokazima za dijetetski režim ishrane odraslih osoba sa sindromom iritabilnih creva (IBS).Nove preporuke objavljene su onlajn 10. aprila i u junskom štampanom izdanju Journal of Human Nutrition and Dietetics.
"IBS je hroničan i iscrpljujući funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa 9–23% populacije širom sveta," piše mr Y.A. McKenzie, iz Nuffield Health the Manor Hospital, Oksford, Velika Britanija, i kolege iz gastroenterološke specijalističke grupe BDA. "Promene režima ishrane i načina života su važne strategije upravljanja režimom ishrane. Cilj ovih smernica je sistematsko preispitivanje ključnih aspekata upravljanja dijetetskim režimom kod IBS, s ciljem da se pruže smernice zasnovane na dokazima koje će korisititi ovlašćeni nutricionisti."
Grupa koja je radila na razvoju smernica sastavila je pitanja u vezi upravljanja režimom ishrane i simptomima IBS-a, kao što je uloga mleka i lakoze, neskrobnih polisaharida (NSP), i fermentabilnih ugljenih hidrata kod abdominalnog nadimanja; upotreba probiotika; i empirijske ili eliminacione dijete. U cilju identifikacije odgovarajućih studija, istraživači su elektronskim putem pretraživali baze podataka Cinahl, Cochrane Library, Embase, Medline, Scopus, i Web of Science od januara 1985. do novembra 2009.
Na osnovu izvršene sveobuhvatne pretrage literature i kritičke procene 30 studija, grupa je razvila mišljenja o nalazima, kliničke preporuke, primere dobre prakse i preporuke za istraživanja. Dijetetska nega koja je iz ovoga proistekla sledila je logični niz tretmana, uključujući 3 nivoa dijetetskog pristupa:
- Dijetetski pristup prvog nivoa: klinička i dijetetska procena i upravljanje zdravim režimom ishrane i načinom života, uz neke opšte savete o laktozi i NSP.
- Dijetetski pristup drugog nivoa: Napredne dijetetske intervencije za ublažavanje simptoma koji su posledica NSP-a i fermentabilnih ugljenih hidrata, kao i upotrebe probiotika.
- Dijetetski pristup trećeg nivoa: Eliminacione i empirijske dijete.
Grupa je takođe sastavila preporuke u vezi istraživanja u kojima se savetuju odgovarajuća, dobro isplanirana randomizirana kontrolisana ispitivanja (RCT).
Kliničke preporuke
Preporuke u vezi specifične kliničke prakse, kao i stepen preporuke, uključuje sledeće:
- Poboljšati IBS simptome, izbaciti mleko i mlečne proizvode. Kada se sumnja na osetljivost na mleko a test laktoznog zadaha nije na raspolaganju ili podesan, pokušati probni period ishrane sa malom količinom laktoze, naročito kod pripadnika etničkih grupa kod kojih postoji visoka prevalencija urođenog nedostatka laktaze (D).
- Uvesti ishranu sa malim unosom laktoze kod osoba kod kojih je test laktoznog zadaha pozitivan (D).
- Kada postoji sumnja da je mleko namirnica koja stvara problem a ishrana sa malim unosom laktoze ne ublažava simptome, razmotriti uticaj drugih sastojaka mleka, kao što je protein kravljeg mleka. Uzeti u obzir ishranu bez mleka ili upotrebu alternativnog mleka životinjskog porekla. (D).
- Izbegavati dodatak ishrani u vidu pšeničnih mekinja. Osobe sa IBS ne treba da povećavaju unos pšeničnih mekinja iznad njihovog uobičajenog unosa (C).
- Za osobe sa IBS-om i dominantnom konstipacijom preporučuje se tromesečni unos lanenog semena kao suplement ishrani, pošto poboljšanje simptoma može biti postepeno (D).
- Razmotriti smanjenje unosa fermentabilnih ugljenih hidrata kod osoba sa IBS kod kojih se sumnja na ili im je dijagnostifikovana malapsorpcija fruktoze (B).
- Razmotriti smanjenje unosa fermentabilnih ugljenih hidrata kod osoba sa IBS i abdominalnim nadimanjem, abdominalnim bolom i/ili flatulencijom (D).
- Tolerancija na fermentabilne ugljene hidrate može varirati od osobe do osobe. Planirano i sistematsko izlaganje namirnicama bogatim fermentabilnim ugljenim hidratima može odrediti ne samo nivo tolerancije neke osobe već i namirnice koje se mogu ponovo uvesti u ishranu (D).
- Nakon gore navedenih koraka, razmotriti upotrebu probiotika, pri čemu treba birati samo 1 proizvod i pratiti efekte, pošto se smatra da korišćenje antibiotika ne šteti osobama sa IBS (B).
- Uzimanje svakog probiotika treba da traje najmanje 4 nedelje, i prema preporučenoj dozi proizvođača (B).
- Naročito kod IBS bolesnika sa dominantnom dijarejom, razmotriti eliminacionu ili empirijsku dijetu gde se čini da je hrana okidač za IBS simptome (D).
- Ako ne dođe do poboljšanja simptoma u roku od 2 do 4 nedelje, određene namirnice koje su eliminisane verovatno nisu uzrok IBS simptoma (D).
"Ove smernice pružaju mišljenja o nalazima, preporuke i praktična razmatranja za nutricioniste u vezi efikasnog upravljanja ishranom kod odraslih osoba sa IBS, a takođe će unaprediti praksu zasnovanu na dokazima," autori zaključuju. Dalje, smernice će "unaprediti standardizaciju u kliničkoj praksi i na taj način poboljšati ishode bolesnika s aspekta ishrane koja se preporučuje kod ovog poremećaja."
"Budući da je veliki broj nalaza neodgovarajućeg kvaliteta i da ne postoji dovoljan broj relevantnih radova, date su preporuke u vezi istraživanja“, dodaju autori, navodeći da buduća istraživanja treba da uključe "dovoljno uticajne i dobro isplanirane RCT, uz dugoročno praćenje," i da "treba da se fokusiraju na kliničku efikasnost i/ili bezbednost dijetetskih tretmana objektivnim procenjivanjem simptoma i uzimajući u obzir podvrste IBS-a."
Fond za opšte obrazovanje (The General Education Trust) BDA-e je delimično finansirao ovaj projekat. Svi članovi grupe za razvoj IBS dijetetskih smernica potpisali su obrazac o sukobu interesa na godišnjem nivou u toku izrade ovih smernica.








