Arterijska hipertenzija - povišen krvni pritisak
Definicija i klasifikacija Povišeni krvni pritisak – arterijska hipertenzija je akutna ili hronična bolest u kojoj je povišen krvni pritisak. Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije (SZO) vrednosti sistolnog arterijskog pritiska više ili jednake 140 mmHg i/ili dijastolnog arterijskog pritiska više ili jednake 90 mmHg, dobijene u tri uzastopna, adekvatna merenja tokom 1-3 nedelje smatraju se arterijskom hipertenzijom.
Arterijska hipertenzija se prema vrednostima krvnog pritiska klasifikuje na (1999. SZO):
- Normalan krvni pritisak - <139/<89 mmHg,
- stadijum I - blaga hipertenzija 140-159/90-99 mmHg
- stadijum II - umerena hipertenzija 160-179/100-109 mmHg
- stadijum III - teška hipertenzija >180/>110 mmHg
Hipertenzija je uzročnik velikog broja bolesti savremenog čovečanstva koje skraćuju ljudski vek, pa je zbog toga povišen krvni pritisak dobio i ime "tihi ubica". Posledice akutne hipertenzije su najčešće moždana krvarenja, dok se kod hronične hipertenzije komplikacije najčešće ispoljavaju na bubrezima, mozgu i oku.
Epidemiologija
Arterijska hipertenzija se jedna od najčešćih bolesti današnjice. Smatra se da jedna trećina odrasle populacije ima pritisak koji bi se morao lečiti, a ovaj procenat se menja po regijama u zavisnosti od načina ishrane, fizičke aktivnosti i životne dobi. Verovatno da nema osobe koja bar jednom nije imala problem sa povišenim pritiskom, a dodatni problem u lečenju hipertenzije predstavlja podatak da se terapija uzima neredovno i često u nedovoljnim dozama. U našoj zemlji, prema nekim ranijim podacima, od hipertenzije boluje 10-25% stanovništva.
Uzroci arterijske hipertenzije
Prema uzroku nastanka, postoje dve vrste hipertenzije: primarna ili idiopatska i sekundarna. Uzrok idiopatske hipertenzije je multifaktorijalan I jo uvek nerazjašnjen. Nema nikakvih klinički ili laboratorijski prepoznatljivih oboljenja koji je mogu prouzrokovati, ali se ubraja u 95% svih klinički otkrivenih hipertenzija, što je navelo naučnike na pretpostavku geneteske predispozicije. Osnovni uzroci ove bolesti su gojaznost (uslovljena nepravilnom ishranom), pušenje, uzimanje alkohola i kafe, psihička napetost, odsustvo kretanja i fizičkih aktivnosti, profesionalna preopterećenost, brige, konflikti, nedostatak odmora, kao i nasledni faktor. U sekundarnoj hipertenziji se može naći uzrok (npr. oboljenja bubrega, nadbubrežne žlezde itd), ali ovo objašnjava samo 5% otkrivenih hipertenzija. Ovaj tip hipertenzije može biti uzrokovan spoljnim uticajima kao što su akutni stres, abuzus alkohola ili nikotina, primenom kontraceptivnih lekova, trudnoćom ili suženjem aorte.
Simptomi
Povišen krvni pritisak je vrlo često bolest koja protiče sa vrlo malo simptoma, ili se oni čak i odsutni. Pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom mogu imati vrlo raznolike simptome, zavisno od toga da li je još neki sistem organa napadnut i oštećen dugogodišnjom hipretenzijom. Organi koji najviše trpe i stradaju u hipertenziji su: srce, oči, bubrezi i krvni sudovi. Ne treba smetnuti sa uma da je hipertenzija vrlo važan faktor kardiovaskularnog rizika i da bolesnici koji imaju hipertenziju obolevaju od koronarne bolesti (angina pectoris, infarct srca) desetak godina ranije od svojih vršnjaka koji je nemaju. Simptomi koje najčešće imaju bolesnici sa povišenim krvnim pritiskom su: glavobolje (naročito u potiljačnom predelu), nesvestica, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol ili slične senzacije u grudima, nedostatak vazduha, osećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca i tako dalje.
Dijagnoza
Dijagnoza hipertenzije se postavlja na osnovu višekratnog merenja krvnog pritiska. Veoma je važno merenje krvnog pritiska u kućnim uslovima jer je dokazano da pacijenti imaju veći pritisak kod lekara nego u kući (tzv. efekat belog mantila). Pritisak treba meriti po mogućnosti u istom položaju, na istoj ruci i istim aparatom. Bolesnicima sa hipertenzijom treba obavezno uraditi kompletne laboratorijske analize krvi I mokraće, pregled očnog dna, EKG, ultrazvučni pregled srca, ultrazvučni pregled bubrega I nadbubrega a ponekad I ultrazvučni pregled moždanih arterija. Takođe, pacijent treba da bude pregledan od strane kardiologa, nefrologa i endokrinologa koji će dalje odrediti ispitivanja i terapiju. Postavljanje dijagnoze hipertenzije ima za cilj:
- Utvrđivanje visine krvnog pritiska
- Utvrđivanje uzroka povišenog krvnog pritiska
- Procenu stanja organa koji mogu biti oštećeni povišenim krvnim pritiskom (srce, aorta, krvni sudovi, bubrezi, očno dno)
- Određivanje adekvatnog režima života
- Određivanje adekvatne medikamentozne terapije
Tehnike merenja krvnog pritiska
- rezultati merenja pritiska su generalno niži ako se merenje vrši kod kuće
- krvni pritisak kod pojedinca se menja u skladu sa njegovim emotivnim stanjima, uznemirenošću, a vezan je i za doba dana, obroke, pušenje, temperaturu vazduha i godišnje doba.
Položaj ruke:
- ruka mora biti položena horizontalno na podlozi u nivou grudi, bez obzira u kom položaju pacijenta se mjerenje vrši. Ruka položena na nivou ispod srca dovodi do viših rezulata od oko 10 mmHg za sistolni i dijastolni krvni pritisak. Ruka položena iznad nivoa srca dovodi do nižih rezultata ovih pritisaka.
- pacijent mora biti u toploj prostoriji, uska ili odeća koja zateže se mora skloniti sa ruke.
- manžeta se postavlja iznad podlaktične jamice, a tuba iznad nje, tako da ne smeta u toku ispitivanja slušanjem. Manometar mora biti na vidljivom mjestu na manjoj udaljenosti od lekara.
- merenje treba ponoviti za nekoliko minuta i kao očitanje se uzima niža vrednost.
- krvni pritisak se mora izmjeriti na obe ruke
- ukoliko je pritisak bio povišen, mjerenje treba ponoviti nakon 5-minutnog odmora pacijenta u ležećem položaju.
- u stojećem položaju se vrši mjerenje kod starijih pacijenata, dijabetičara i drugih stanja koja mogu biti praćena ortostatskom hipertenzijom.
Samomerenje krvnog pritiska
- Ne preporučuju se aparati koji mere pritisak na zglavku ruke
- Preporučuju se poluautomatski aparati koji mere krvni pritisak na nadlaktici
- Naučiti merenje pritiska od strane lekara
- Znati da vrednosti krvnog pritiska mogu da variraju između vremenski bliskih merenja
- O promeni terapije na osnovu samomerenja konsultovati se sa lekarom
Holter krvnog pritiska
- Indikovan je kod bolesnika sa valikim varijabilnostima krvnog pritska u ambulanti, kod bolesnika sa graničnom hipertenzijom, kod bolesnika sa hipertenzijom belog mantila, kod bolesnika sa sumnjom na noćnu hipertenziju (hipertenziju tokom spavanja), kod bolesnika sa sumnjom na epizode niskog krvnog pritiska.
- Omogućava bolju procenu efekta terapije
- Omogućava adekvatniju terapiju kod upornih hipertenzija
- Omogućava adekvatniju procenu ciljnih organa (bubrezi, srce, krvni sudovi)
- Omogućava bolju procenu rizika od nepoželjnih kardiovaskularnih komplikacija
Lečenje
Lečenje hipertenzije se vrši dvojako. Prva mera je sprovođenje higijensko - dijetetskog režima što podrazumeva smanjenje unosa soli i tečnosti, smanjenje težine, povećanje fizičke aktivnosti, smanjen unos kafe i alkohola i smanjenje stresova. Od nemedikamentnih mera najvažnije je da se koriguje telesna težina adekvatnom dijetom. Prekomerna težina predstavlja dvostruko do šestostruko povećanje rizika razvoju hipertenzije. Takođe je važno smanjenje unosa soli ispod 3 g na dan, izbegavanje hrane bogate zasićenim masnim kiselinama, alkohola, nikotina, i kafe (50% alkoholičara ima hipertenziju). Savetuje se ishrana bogata voćem i povrćem (400 do 500 grama voća i povrća dnevno) te svakodnevna fizička aktivnost. Umjerene aerobne vježbe utiču pozitivno na smanjenje krvnog pritiska, povećanje nivoa HDL holesterola, a time je i manji rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Dnevno vježbanje (30 do 45 minuta brzog hoda najmanje tri puta nedeljno) smanjuje rizik od smrti zbog CVD za oko 30 %.
U lečenju hipertenzije koristi se i više različitih grupa lekova: antagonisti kalcijuma (Nifelat, Norvasc, Cortiszem R), beta blokatori (Prinorm, Presolol, Inderal), ACE inhibitori (Zorcaptil, Enalapril, Monopril, Hemokvin), diuretici (Lasix, Hemopres, Lometazid), AT1 blokatori (Diovan, Lorista), blokatori alfa i beta receptora...Lek za lečenje hipertenzije sme preporučiti i prepisati samo lekar.
Higijensko-dijetetski režim života
Kuhinjska so
- smanjite unos soli (ne više od kašičicu na dan)
- pripremajte hranu s manje soli
- ograničite uporabu industrijski pripremljene hrane i brze hrane
Voće i povrće
- jedite najmanje 400 - 500 grama voća i povća
Masnoće
- izbjegavajte masno i crveno meso i mlečne masnoće
- izbjegavajte korišćenje životinjskih masnoća, koristite maslinovo, sojino ili suncekretovo ulje
- jedite belo meso (piletina, puretina)
Riba
- jedite ribu najmanje 3 puta na nedeljno (naročito je zdrava plava riba)
Alkohol
- izbjegavajte konzumaciju alkohola, osobito žestokih pića
Pušenje
- pušenje povećava rizik razvoja srčanog i moždanog udara
- prestanak pušenja je jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti da zaštitite svoje srce i zdravlje, prestanite ODMAH
Telesne aktivnosti
- svakodnevno se bavite telesnom aktivnošću koja je prilagođena Vašim godinama i zdravstvenom stanju, najmanje 30 minuta na dan (npr. šetajte, vozite bicikl)
Telesna težina
- održavajte normalnu telesnu težinu
Prirodni lekovi za smanjenje krvnog pritiska
Čaj od crvenog gloga (Crataegus vulgaris), koji se koristi u lečenju različitih tegoba s krvotokom, može da snizi pritisak. S vremenom glog može takođe da poboljša širenje krvnih sudova i istovremeno reguliše ritam rada srca.
Beli luk je veoma dobar za lečenje hipertenzije. Jedite ga u sirovom obliku ili pijte sok od istucanog belog luka. Oguliti česna luka iseći na komadiće i tući tučkom u posudi, pa dodati kafenu kašičicu maslinovog ulja, može i obično i opet tući dok se ne stvori kremasta masa. Dodati vode i piti dva, tri puta dnevno po gutljaj. Ne preterujte jer može doći do naglog prevelikog obaranja krvnog pritiska i nesvestice.
Ishrana ima veliki značaj u lečenju ove bolesti. Jesti hranu bogatu vlaknima, a siromašnu masnoćam i soli. Povećati količinu voća, povrća, integralnih žitarica. Jesti voće bogato kalijumom, koji na hipertenziju ima najbolje dejstvo. Jedite banane (2 do 3 dnevno, ne više jer njihova velika količina može uticati na povećanje telesne težine), kivi ima dosta kalijuma, jako je dobar i pun je vitamina.